Ademović zatražio ocjenu ustavnosti propisa RS-a o nasljeđivanju imovine bez nasljednika

Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o nasljeđivanju i Zakona o vanparničnom postupku Republike Srpske. Zahtjev se odnosi na pravila prema kojima zaostavština bez nasljednika prelazi u vlasništvo entiteta.

Prema informacijama koje su 18. septembra objavili N1 BiH i Oslobođenje, Ademović osporava način na koji se takozvana ošasna ili kaduktna imovina uređuje u važećim entitetskim propisima. Riječ je o imovini iza osobe koja nema nasljednika, a cilj takvih pravila uobičajeno je spriječiti da imovina ostane bez vlasnika.

Šta je predmet zahtjeva

Ademović tvrdi da postojeće odredbe ne prave izuzetak za slučajeve u kojima su porodice ostale bez nasljednika kao posljedica genocida i drugih ratnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini. U zahtjevu se, prema objavljenim informacijama, poziva na pravo na imovinu, ustavne odredbe BiH i međunarodne konvencije.

Važno je naglasiti da je riječ o zahtjevu za ocjenu ustavnosti, a ne o odluci Ustavnog suda. Sud tek treba razmotriti navode podnosioca i utvrditi da li su osporene odredbe u skladu s Ustavom BiH i relevantnim međunarodnim standardima.

Šta Ademović traži od Ustavnog suda

Prema navodima iz zahtjeva koje prenose mediji, od Ustavnog suda se traži da ispita ustavnost spornih odredbi. Ako bi Sud utvrdio neusklađenost, predloženo je da Narodnoj skupštini Republike Srpske ostavi rok od šest mjeseci za usklađivanje propisa. Kao druga mogućnost navodi se prestanak važenja odredbi koje bi bile ocijenjene neustavnim, u skladu s pravilima Ustavnog suda.

U ovom trenutku nema javno objavljene odluke Ustavnog suda o ovom zahtjevu. Zbog političke i pravne osjetljivosti teme, BalkanMedia će eventualni nastavak pratiti kroz zvanične odluke Ustavnog suda i druge pouzdane izvore.

Zašto je tema važna

Pitanje nasljeđivanja imovine bez nasljednika nije samo tehničko pravno pitanje. U ovom slučaju otvorena je rasprava o tome kako se opća pravila nasljednog prava primjenjuju u okolnostima koje su povezane s posljedicama ratnih zločina i genocida, te da li postojeći propisi dovoljno štite ustavna i imovinska prava.

Do konačne odluke Ustavnog suda, navodi iz zahtjeva predstavljaju pravni stav podnosioca, a ne utvrđenu činjenicu o neustavnosti osporenih zakona.

Izvori:
N1 BiH
Oslobođenje
Ustavni sud Bosne i Hercegovine – sjednice i odluke